Tech & Rights

#MeAndMyRights: Kako masovni nadzor ubija demokratsku odgovornost

Nakon Snowdenovih otkrića, novinari i pisci pribjegavaju autocenzuri oko niza tema - i to je samo jedan od 'efekata hlađenja' masovnog nadzora.

by Israel Butler

Masovni nadzor jako otežava razvijanje i dijeljenje novih ideja i informacija. Nažalost, to je nemoguće dokazati - ne možemo doći do podataka o broju novinskih priča ili inovativnih koncepata koji zbog masovnog nadzora nisu uspjeli uvjeriti javnost u novu ideju. No, postoji mnogo dokaza da kreatori javnog mnijenja poput novinara i aktivista usporavaju i ponekad prekidaju svoj rad jer masovni nadzor ukida privatnost na koju se oslanjanju u obavljanju svog posla informiranja javnosti ili poticanja rasprave i promjene. Ta tendencija, da novinari i aktivisti pribjegavaju autocenzuri suočeni s nadzorom, naziva se 'efekt hlađenja' (chilling effect) jer zadiranje u privatnost 'hladi' (u smislu usporavanja ili zaustavljanja) određene aktivnosti.

Pročitajte druge članke iz #MeAndMyRights serijala

Istraživanja provedena na autorima koji se ne bave fikcijom te novinarima ispitivala su te skupine kako su promijenile svoje ponašanje nakon što su Snowdenova otkrića pokazala razmjere masovnog nadzora. Istraživanje provedeno na oko 500 novinara i autora iz 'slobodnih' zemalja pokazalo je da je zbog masovnog nadzora njih 34 posto izbjegavalo ili ozbiljno razmišljalo o tome da izbjegavaju pisati ili govoriti o određenim temama. Njih 31 posto izbjegavalo je ili ozbiljno razmišljalo o izbjegavanju određenih tema u telefonskim razgovorima ili putem e-maila, a njih 42 posto ih je smanjilo ili izbjegavalo ili pak razmišljalo o smanjivanju i izbjegavanju aktivnosti na društvenim mrežama. Istraživanje iste organizacije koje se fokusiralo na Sjedinjene Države pokazalo je da novinari i pisci zbog masovnog nadzora pribjegavaju autocenzuri oko niza tema, ne samo pitanja koja se tiču nacionalne sigurnosti kao što su vojna pitanja. Među temama koje su novinari izbjegavali bile su: Bliski istok, masovno pritvaranje, politika o drogi, pornografija, Occupy pokret, učenje određenih jezika, povijesne teme kao što su američka pripremljenost za nuklearni napad tijekom Hladnog rata ili kritiziranje vlade.

Drugo istraživanje koja se temeljilo na razgovorima s novinarima, odvjetnicima i (bivšim) vladinim službenicima koji su radili u obavještajnoj zajednici, nacionalnoj sigurnosti i provođenju zakona u SAD-u pokazalo je da su otkrića vezana uz masovni nadzor učinila izvore suzdržanijima u prilaženju novinarima. To otežava medijima da prikupljaju informacije i objavljuju članke. Intervjuirane osobe su objasnile da su zviždači sad daleko manje voljni kontaktirati novinare oko nezakonitog ili neetičnog ponašanja. To je zato što se zviždači boje da će mnogo teže ostati anonimni jer masovni nadzor omogućava vlastima da pretražuju metapodatke kako bi utvrdile tko je bio u kontaktu s novinarima. Međutim, nisu samo zviždači koji rade u sektoru nacionalne sigurnosti i provođenja zakona manje voljni razotkriti nezakonito ili neetično ponašanje. Čak i organizacije koje se bave potpuno nevezanim temama osjećaju negativne posljedice. Primjerice, organizacija koja promiče privatnost zdravstvenih podataka pacijenata i pritom se oslanja na anonimne doušnike koji joj prijavljuju kad korporacije krše zakon i ilegalno dijele podatke o pacijentima, prijavila je značajan pad broja zviždača koji odlučuju istupiti.

Pročitajte druge članke iz #MeAndMyRights serijala

Oko 500 istraživačkih novinara koji su sudjelovali u istraživanju u SAD-u prijavili su da je zbog masovnog nadzora njih oko 40 posto promijenilo način komunikacije s izvorima. Njih gotovo 50 posto promijenilo je način na koji pohranjuju i dijele potencijalno osjetljive dokumente, gotovo 30 posto ih je promijenilo način na koji komuniciraju s drugim novinarima, urednicima ili producentima, a 13 posto odlučilo da neće kontaktirati dotični izvor.

Masovni nadzor utječe i na rad udruženja (pogotovo interesnih skupina) koje su važne za demokraciju jer dopuštaju pojedincima da sudjeluju u politici tako da se organiziraju oko zagovaranja određene ideje, zakone ili politike. Udruženja u SAD-u prijavila su da su njihovi članovi postali nevoljki komunicirati jedni s drugima, organizirati aktivnosti ili sudjelovati u istima jer ih masovni nadzor izlaže riziku da će se otkriti njihov identitet i stavovi. Ta se udruženja većinom čak ni ne bave provođenjem kampanji oko pitanja vezanih uz sigurnost. Njihov rad je prvenstveno politički kontroverzan i pokriva teme kao što su zaštita okoliša, kontrola oružja, liberalizacija droga i jednakost. Te udruge otišle su toliko daleko da su poduzele pravnu akciju tvrdeći da je zbog 'efekta hlađenja' koje je uzrokovao masovni nadzor narušeno njihovo pravo na slobodu govora.

Ako želite detaljnije informacije ili vas zanimaju dokazi i istraživanja na koja se pozivamo, ovdje možete pogledati naše cjelovito izvješće 'Sigurnost kroz ljudska prava'.



#MeAndMyRights