Tech & Rights

Kako možete obraniti prava za koja su se borili i umirali naši preci?

Zaštitite svoja prava tako da zatražite političare da podrže naše preporuke.

by Israel Butler
Užasavajući tretman kojem su ljudi bili izloženi u Drugom svjetskom ratu do te je mjere šokirao naše vlade da su one, kao temeljni standard zaštite, stvorile ljudska prava.

No, neke vlade pokušavaju podrivati zaštitu koja je novim generacijama Europljana omogućila da uživaju mir, prosperitet i slobodu. Vladavina prava, demokracija i temeljna prava suočili su se sa sve većom prijetnjom, prvo u Mađarskoj, zatim u Španjolskoj, a sada i u Poljskoj. Iako su EU vlade obećale da će poštovati te vrijednosti, Unija raspolaže ograničenim ovlastima njihove zaštite.

Europska komisija je uspostavila ‘okvir’ za zaštitu vladavine prava koji joj omogućuje da istraži i uputi preporuke vladi koja ima ozbiljne probleme. No, Komisija svoje ovlasti ne koristi na dosljedan način. Iako nekoliko zemalja ozbiljno narušava ljudska prava, ta je procedura iskorištena samo jednom.

Provjere zdravlja

Kako bi se osiguralo da sve EU države podliježu istom tretmanu te spriječilo da kršenje ljudskih prava postane raširena praksa, Europski parlament poziva Uniju da redovito kontrolira sve države EU. Na ljeto 2016. Europski bi parlament trebao odobriti rezoluciju kojom će od Europske komisije zatražiti uspostavu mehanizma kojim će se, u ciklusu od svakih nekoliko godina, ispitivati zdravlje vladavine prava, demokracije i temeljnih prava u svakoj državi EU.

Nažalost, Komisija – institucija Europske unije koja ima ovlasti predlagati nove zakone – nekoliko je puta rekla Europskom parlamentu da ne podržava tu ideju. Partneri European Liberties Platforme izradili su niz preporuka kojima opisuju način na koji bi Europski parlament mogao promicati i štititi temeljne EU vrijednosti u sklopu svojih vlastitih ovlasti, bez potrebe da Komisija predlaže zakon.

Europski parlament bi trebao:

  • Koristiti ovlasti koje su mu dostupne Protokolom 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije i vlastitim Poslovnikom o radu kako bi uspostavio interparlamentarni dijalog o pravima kao mehanizam zaštite temeljnih vrijednosti EU.
  • U sklopu dijaloga, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europskog parlamenta (LIBE) trebao bi, u ciklusu od dvije godine, održati individualni sastanak s istovjetnim odborima iz 28 nacionalnih parlamenata. Rasprava bi se trebala temeljiti na sintezi nalaza i preporuka postojećih mehanizama nadzora (UN, Vijeće Europe, Agencija Europske unije za temeljna prava), kao i na dodatnim informacijama civilnog društva.
  • Tijekom dijaloga, Odbor LIBE trebao bi dati preporuke istovjetnim nacionalnim odborima. Takvi odbori iz svake države članice trebali bi dio preporuka staviti na dnevni red za raspravu u nacionalne parlamente i, tijekom idućeg dijaloga za dvije godine, izvijestiti Odbor LIBE o učinjenom napretku.
  • Tijekom dijaloga, i nacionalni bi parlamenti trebali moći dati preporuke Odboru LIBE o tome kako poboljšati ponašanje EU prema ljudskim pravima.
  • Kada Odbor LIBE identificira izazove s kojima se suočavaju države članice, trebao bi ih adresirati putem: a) izvješća o vlastitoj inicijativi; b) usmjeravanjem EU financiranja i tehničke podrške za rješavanje tih pitanja; c) davanjem prioriteta razvoju pokazatelja temeljnih prava na tom području.

Ovdje pročitajte cijeli dokument 'Kako Europski parlament može štititi temeljne vrijednosti EU: Interparlamentarni dijalog o pravima'.

Promjena dijaloga

Vijeće EU-a – u kojem se ministri država članica sastaju kako bi odlučivali o EU zakonima i politici – također je poduzelo neke skromne mjere zaštite temeljnih prava u EU tako što je uspostavilo godišnji ‘dijalog’ vlada Europske unije o vladavini prava. No, u sadašnjem obliku, ti godišnji razgovori teško da će pomoći u zaštiti temeljnih prava. Na primjer, prema važećem dogovoru, vlade se čak ni ne traži da naprave ikakva poboljšanja.

Partneri European Liberties Platforme izradili su niz preporuka za EU o tome kako poboljšati učinkovitost dijaloga o vladavini prava.

Nacionalne vlade koje se susreću u Vijeću trebale bi:

  • Izdvojiti više vremena za dijalog i/ili razmisliti o mogućnosti dobivanja više vremena tako da se države članice podijeli u manje radne skupine. Države članice u radne bi se skupine raspoređivale nasumičnim odabirom.
  • Odabrati tematski fokus za svaki dijalog. Koristiti dijalog kako bi se identificirali izazovi s kojima se države članice susreću na području tog tematskog fokusa, uz referiranje na nalaze postojećih mehanizama nadzora (UN, Vijeće Europe, Agencija Europske unije za temeljna prava), kao i na primjerene dodatne informacije iz civilnog društva. Dijalog bi se trebalo koristiti i za ispitivanje načina na koji infrastruktura nacionalne vladavine prava (pravosuđe, Nacionalne institucije za ljudska prava, mediji, civilno društvo) doprinose podržavanju vladavine prava na tom području.
  • Uključiti nacionalnu infrastrukturu vladavine prava te regionalna i međunarodna tijela koja se bave ljudskim pravima u seminar, kako bi se pripremila za dijalog.
  • Osigurati iskrenu razmjenu mišljenja tijekom dijaloga, tako da se države članice potiče da postavljaju pitanja, nude rješenja dobre prakse i daju preporuke svojim kolegama.
  • Potpomagati implementaciju preporuka putem uspostave/identificiranja fonda vladavine prava kako bi se podržala infrastruktura vladavine prava, ponudila tehnička pomoć državama članicama i tražilo od država članica da podnose izvještaje o implementaciji preporuka.

Ovdje možete pročitati cijeli dokument 'Dijalog o vladavini prava: 5 ideja za buduća EU predsjedništva'.

Ako želite da se europske vlade drže obećanja da će podržavati vladavinu prava, demokraciju i temeljna prava, pišite članovima svog nacionalnog parlamenta te ministrima u vladi i zatražite ih da podrže ove preporuke.