Democracy & Justice

Njemačka: Novi zakon o imigraciji prijeti civilnom društvu

Njemačka se ponosno naziva "Rechtsstaat", državom utemeljenom na pravdi i integritetu koja poštuje vladavinu prava. No, novi nacrt zakona koji namjerava, među ostalim, kriminalizirati one koje pomažu migrantima, sugerira drukčije.

by Jascha Galaski

Frustrirana svojim neuspjehom da deportira gotovo svakog drugog odbijenog tražitelja azila, njemačka vlada pojačava napore da pošalje te ljude van zemlje. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) je 13. veljače predstavio 74 stranice dugačak nacrt zakona nazvan “Geordnete-Rückkehr-Gesetz”, u prijevodu "Zakon o urednom povratku".

Zakon bi uveo "pripremni pritvor" prije deportacije i omogućio vlastima da pritvaraju odbijene tražitelje azila bez odluke suda - što je neustavno. Uz to, proširili bi se razlozi za pritvor (pod pretpostavkom da bi pojedinci mogli bježati od zakona) i snizili bi se standardi pritvora (osobe koje nisu počinile nikakav zločin mogle bi završiti u zatvoru). Očito, gospodin Seehofer nije pročitao naš članak o alternativama pritvaranju imigranata i štetnim učincima pritvora.

Štoviše, njemački ministar unutarnjih poslova želi ljudima otežati dobivanje tolerirane dozvole boravka (“Duldung”), status koji korisnicima omogućava da rade i sudjeluju u stručnom osposobljavanju. Kad bi bilo onako kako gospodin Seehofer želi, osobama iz “sigurnih država porijekla” bi se Duldung općenito odbijao, čime bi ih se diskriminiralo isključivo na temelju nacionalnosti.

To da njemački ministar unutarnjih poslova favorizira stroge migracijske politike nije ništa novo. Međutim, ono što je novo je to da sada na meti ima i civilno društvo.

Kriminalizacija civilnog društva - sada i u Njemačkoj?

Vidjeli smo da sve više država EU kriminalizira one koji pomažu migrantima. U Francuskoj zakon o imigraciji prijeti svakome tko "pokuša pomoći pri ilegalnom ulasku, kretanju ili boravku stranca" s do pet godina zatvora i kaznom od 30.000 eura; u Mađarskoj je doslovno svaka podrška izbjeglicama kazneno djelo; nova talijanska vlada rekla je nevladinim organizacijama da im je zabranjeno spašavati ljude na Mediteranu; i popis se nastavlja. Sada je virusom zaražena Njemačka.

Seehoferov nacrt zakona - kojeg aktivisti nježno nazivaju “fuck-off-law” - propisuje da će svatko tko objavljuje i širi informacije o datumima deportacijskih letova, bez obzira da li putem newslettera ili društvenih mreža, biti kažnjen s do tri godine zatvora. Prema Članku 10 Europske konvencije o ljudskim pravima, ovakav oblik cenzure u suprotnosti je sa zakonom o ljudskim pravima, slobodom izražavanja i medija.

Ova mjera očito je povezana s vrlo kontroverznim iseljavanjem afganistanskih državljana. Stotine Afganistanaca deportirane su u njihovu ratom razorenu zemlju i s deportacijskim se letovima nastavlja i u 2019. godini. To je ono zbog čega je prijedlog kriminalizacije objave datuma deportacije toliko problematičan. Protjerivanja u Afganistan predmet su važne javne rasprave i razlog brojnih demonstracija u zračnim lukama.

Uz to, objava datuma deportacija daje ljudima i priliku da podnesu žalbu na sudu. Nezakonite deportacije često se zaustavljaju pravosudnom intervencijom. Prema njemačkoj organizaciji Pro Asyl, od 2015. godine savezni sud je ispravio svaku treću odluku u predmetima koji su se ticali deportacije.

Savezni ustavni sud je nedavno zaustavio in extremis deportaciju Etiopljanina, oca dvoje djece, koji je živio u Njemačkoj više od pet godina i završio stručno osposobljavanje.

Nezakonite deportacije imaju kobne posljedice za one pogođene, pogotovo ako ih se vraća u državu u kojoj će biti izloženi progonu. Objava planiranog leta za deportaciju stoga može biti ključna za pravnu zaštitu osoba u pitanju.

Kriminalizacija aktivista za ljudska prava može obeshrabriti ljude da pomažu drugima. Naviknuli smo se na sužavanje prostora civilnog društva u Mađarskoj. Sada kada je virus došao do Njemačke, moramo se pobrinuti da mu se odlučno suprotstavlja od početka.