Nakon presude Europskog suda, zastupnici Europskog parlamenta pozvali su Komisiju da hitno predloži alternative sporazumu Safe Harbour. Zabrinuti su i za zakone kojima se regulira nadzor u nekoliko EU država.
Claude Moraes, predsjedavatelj odbora za građanske slobode te izvjestitelj o masovnom nadzoru, tvrdi:
"Istraga Europskog parlamenta o masovnom elektroničkom nadzoru kojeg je otkrio Edward Snowden, najopsežnija je istraga provedena do sada. Osim što izvješće poziva na trenutačno zaustavljanje nediskriminatornog provođenja praksi masovnog nadzora u EU i u SAD-u, ono postavlja i plan daljnjeg djelovanja na tom području. Nakon ove istrage, svi se slažu kako je u načinu na koji su se ponašale obavještajne agencije i druge institucije nešto pošlo po krivu. Potrebno je nastaviti raditi kako bi se osigurala obrana građanskih prava i na internetu."
Procjenjujući njihove akcije (ili nedostatak djelovanja), rezolucija poziva Europsku komisiju, druge EU institucije te države članice da slijede preporuke koje je Parlament 12. ožujka 2014. naveo u svojoj rezoluciji o masovnom elektroničkom nadzoru građana EU.
"Sigurniji" Safe Harbour
Zastupnici Europskog parlamenta pozdravili su presudu Europskog suda u slučaju Schrems od 6. listopada, kojom se poništava odluka Komisije da Safe Harbour pruža dostatnu zaštitu podataka EU građana prilikom njihova prijenosa u SAD, opravdavajući tako dugotrajnu zabrinutost Parlamenta oko tog sporazuma. Komisija, tvrde, mora odmah poduzeti potrebne mjere "kako bi se osigurala učinkovita razina zaštite", jednaka onoj kakva se primjenjuje u EU.
Negoduju što Komisija nije uputila službeni odgovor Parlamentu oko implementacije 13 preporuka za "sigurniji" Safe Harbour (u prijevodu, "sigurna luka") i naglašavaju "kako je sada nužno da Komisija temeljito izvijesti o dosadašnjim pregovorima te učinku presude na daljnje pregovore."
Komisiju pozivaju i da se "odmah" izjasni o alternativama Safe Harbouru te "posljedicama koje će presuda" imati za bilo koje druge instrumente koji se koriste za prijenos osobnih podataka u SAD te da o tome izvijesti do kraja 2015. godine.
Vrijeme da se reagira ili suoči s posljedicama
S obzirom na razmjere onoga što je otkriveno o masovnom nadzoru, dosadašnju reakciju Komisije na rezoluciju Parlamenta iz 2014. godine smatraju "neprimjerenom". "Temeljna prava EU građana i dalje su u opasnosti", tvrde zastupnici, i "premalo je toga učinjeno kako bi se osigurala njihova potpuna zaštita."
Komisiju pozivaju da najkasnije do prosinca 2015. "počne raditi na onome na što poziva rezolucija," rezervirajući pritom "pravo da djeluju u slučaju da ona ne reagira ili da se za Komisiju rezerviraju određeni resursi u budžetu dok ona adekvatno ne odgovori na sve preporuke."
Zabrinutost u nekoliko država EU
Zastupnici su zabrinuti "nekima od nedavnih zakona koji su doneseni u državama članicama, a koji obavještajnim tijelima daju šire mogućnosti nadzora," uključujući one u Francuskoj, Britaniji i Nizozemskoj. Također su zabrinuti oko otkrića masovnog nadzora telekomunikacija i internetskog prometa unutar EU, a kojeg provodi njemačka obavještajna agencija BND u suradnji s američkom Nacionalnom sigurnosnom agencijom (NSA).
Što se tiče američke strane, odbor pozdravlja najnovije zakone i pravosudne odluke kojima se NSA-u ograničava nadzor, primjerice donošenje USA FREEDOM Acta te presudu Drugog okružnog žalbenog suda oko NSA-ina programa prikupljanja telefonskih zapisa. Ipak, žale što "se te odluke većinom fokusiraju na osobe u Americi, dok situacija za EU građane ostaje ista."
Zaštita zviždača
Zastupnici žale što Komisija nije odgovorila na zahtjev Parlamenta da se provede istraživanje o opsežnom "Europskom programu zaštite zviždača" te je poziva da to učini najkasnije do kraja 2016.
Uz to, rezolucija poziva na izradu europske strategije za postizanje veće IT neovisnosti, kako bi se povećala IT sigurnost u EU i privatnost na internetu, te naglašava potrebu uspostavljanja smislenog demokratskog nadzora obavještajnih aktivnosti te ponovnu izgradnju povjerenja u odnosu sa SAD-om.