Democracy & Justice

Europarlamentarci: Ne potičite mržnju prema migrantima i izbjeglicama

Paradoksalno, u godini u kojoj je nekoliko vlada provodilo izravne političke napade na migrante i tražitelje azila, rezolucija Europskog parlamenta o temeljnim pravima poziva države da se suzdrže od poticanja straha i mržnje.

by György Folk
Kada je riječ o stvarnom poštivanju vrijednosti, politička dosljednost nije jača strana političara u Europskoj uniji. Među 456 europarlamentaraca koji su usvojili rezoluciju Ljudska prava u EU u 2015. godini, bili su i zastupnici iz Fidesza, vladajuće stranke u Mađarskoj.

EU mora biti 'primjer'

Tekst rezolucije eksplicitno poziva države članice da se "suzdrže od poticanja straha i mržnje prema migrantima i tražiteljima azila u svrhu ostvarivanja političkog cilja" - i to nakon što je mađarska vlada potrošila gotovo 44.7 milijuna eura na antiimigrantsku kampanju mržnje, preplavljujući državu ksenofobnim plakatima uoči referenduma o izbjegličkim kvotama.

Ona nije jedina vlada u EU koja se na redovitoj bazi ponaša suprotno europskim demokratskim vrijednostima.

"Europska unija se ne bi trebala baviti samo društvenim, zakonskim i ekonomskim problemima. EU se treba baviti i pitanjem temeljnih prava i trebala bi biti primjer", tvrdi izvjestitelj József Nagy (EPP, Slovačka).

Europarlamentarci izražavaju zabrinutost oko "sve raširenijeg govora mržnje iz određenih institucija, političkih stranaka i medija" te očekuju od Europske unije da bude primjer u borbi protiv govora mržnje.

Pozitivne kampanje

Dokument poziva vlade da spriječe radikalizaciju i nasilni ekstremizam putem pozitivnih informativnih kampanji kako bi pomogle građanima da integraciju gledaju na bolji način, onaj koji se temelji na "europskim vrijednostima, toleranciji i osjećaju zajednice, bez stigmatizacije".

Pravno neobvezujući dokument se, osim konkretnim prijedlozima, bavi i idućim pitanjima:

  • Pozivajući se na izvješće Europola prema kojem je lani u EU nestalo najmanje 10.000 maloljetnih izbjeglica bez pratnje odraslih osoba te djece migranata, dokument poziva države da registriraju i identificiraju djecu na njima prilagođen način kako bi se spriječili nestanci djece.
  • Kada je riječ o zaštiti djece od seksualne eksploatacije na internetu, dječje pornografije ili online maltretiranja, od Europola i Eurojusta traže da posvete adekvatne resurse identifikaciji žrtava, borbi protiv zlostavljača i ubrzavanju procesuiranja materijala koji prikazuje zlostavljanje djece.
  • U posebnoj bilješci, izvješće poziva na aktivniju zaštitu LGBTI osoba te ističe da nekoliko EU zemalja često krši temeljna prava te skupine.
  • Kada je riječ o učinkovitosti kreiranja politike, izvješće ponavlja poziv Europskog parlamenta iz listopada 2016. godine da se stvori mehanizam Europske unije za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava kako bi se na godišnjoj razini pratilo stanje tih načela u državama članicama EU.
  • Naposljetku, europarlamentarci traže ekstenzivnu raspravu o zadaćama i aktivnostima Agencije Europske unije za temeljna prava, čime pokušavaju naglasiti važnost njezinog rada po pitanju davanja ekspertize EU institucijama i državama članicama EU na području sloboda europskih građana.
  • Na temelju poražavajućih zaključaka iz vezanog izvješća Agencije EU za temeljna prava, izvješće kritizira vlade zbog neaktivnosti na području zaštite romskih zajednica.

Ovdje pročitajte cijelo izvješće.