Sud u Strasbourgu ponovno je osudio Bugarsku zbog načina na koji donosi odluke o rušenju ilegalno sagrađenih objekata, čak i kada se radi o jedinom domu za pogođene osobe.
Europski sud za ljudska prava (ECtHR) još je jednom Bugarsku proglasio krivom za kršenje Europske konvencije o ljudskim pravima jer je srušila kuću obitelji kojoj nije ponudila alternativni smještaj.
U presudi od 21. travnja u predmetu Ivanova i Cherkezov protiv Bugarske, ECtHR je presudio da odluka o rušenju jedinog doma dotične obitelji krši članak 8 Europske konvencije o ljudskim pravima, a koji se odnosi na pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života i doma.
Sud u Strasbourgu je naglasio da bugarski sudovi obično, kada razmatraju osobnu situaciju pogođenih osoba, odbijaju uzeti u obzir argumente oko proporcionalnosti takvih mjera jer to nije relevantno za zakonitost odluke o rušenju.
To zapravo znači da bugarski zakon ne mari za to hoće li pogođene osobe, ako se odluka provede, završiti na ulici.
Ilegalna gradnja
Bugarski državljani Mavruda Ivanova i Ivan Cherkezov pokrenuli su spor protiv države 15. rujna 2015. Oni su se 2005. preselili u selo Sinemorets gdje je Ivanova od roditelja naslijedila 77 posto od 625 metara četvornih velikog zemljišta.
Ivanova je, bez da je ishodila građevinsku dozvolu, renovirala ruševnu kuću na zemljištu i oni su se uselili u zidanu jednokatnicu.
Preostali nasljednici njenih roditelja ishodili su 2009. sudsko rješenje da su oni nasljednici preostalog djela zemljišta te kuće koja je sagrađena na njemu. Na njihov zahtjev općinski su dužnosnici otišli 2011. u inspekciju i utvrdili da je kuća ilegalno sagrađena.
Nakon toga je Državni direktorat za kontrolu gradnje pokrenuo postupak za rušenje kuće. I Upravni sud i Vrhovni upravni sud odbili su Mavrudinu žalbu.
Nijedan od sudova nije u obzir uzeo zdravlje stanara ni činjenicu da je ta kuća njihov jedini dom.
Kako je Ivanova odbijala prihvatiti rješenje o rušenju, vlasti su raspisale natječaj kako bi pronašle privatnu tvrtku koja će srušiti kuću. Sud je naglasio kako se ravnoteža između prava onih koji će izgubiti domove zbog rušenja i javnog interesa da se osigura učinkovita provedba građevinskih pravila ne može utvrđivati na temelju 'apsolutnog pravila koje ne dopušta izuzetke' - o toj se ravnoteži treba odlučivati u svakom slučaju posebno.
Slične presude
Ovo nije prva takva odluka protiv Bugarske. Godine 2012. u predmetu Yordanova i drugi protiv Bugarske ECtHR je presudio da Bugarska mora promijeniti svoje zakonodavstvo jer dopušta nediskriminatorne deložacije, tijekom kojih ranjive osobe završavaju na cesti.
Prošle su četiri godine, no Bugarska još uvijek ispunila svoju obvezu, a prava bugarskih građana i dalje se gaze. Još jedan dokaz toga su i prisilne deložacije Roma u nekoliko bugarskih općina koje su vlasti provele 2015. radi prikupljanja političkih bodova na tadašnjim lokalnim izborima.