Democracy & Justice

Bugarski helsinški odbor pod pritiskom krajnje desne vladajuće stranke

Pokušaj rastakanja najveće bugarske organizacije za ljudska prava najnoviji je napad na civilno društvo - i europske vrijednosti - od strane neke vlade iz EU.

by LibertiesEU

Lažno prezentiranje činjenica, označavanje svakakvim imenima, širenje dezinformacija u medijima, usvajanje dubioznih zakona kako bi se onemogućio njihov rad - riječ je o uobičajenom postupku kojim populisti pokušavaju diskreditirati civilno društvo.

I on je trenutno vrlo očit u Bugarskoj. VMRO - Bugarski nacionalni pokret, stranka iz vladajuće koalicije, pokušava rastočiti Bugarski helsinški odbor, najveću i najprestižniju organizaciju za ljudska prava u državi i članicu Libertiesove mreže. Riječ je o najnovijem zabrinjavajućem primjeru pokušaja europske vlade da ušutka kritičke glasove organizacija civilnog društva.

Politika i publicitet

VMRO, kojeg vodi zamjenik premijera Krasimir Karakachanov, smatra BHC i ostale organizacije za ljudska prava nepotrebnom smetnjom za vladu i uvredom za naciju. No, čini se da je njezin aktualni pokušaj, barem dijelom, javna smicalica kojom se želi iskoristiti trenutna fokusiranost medija na slučaj Paula “Jocka” Palfreemana.

Palfreeman, državljanin Australije, osuđen je 2009. za ubojstvo bugarskog studenta dvije godine ranije. Osuđen je na 20 godina zatvora, iako je uvijek tvrdio da je nevin. Bugarski helsinški odbor mu je pružio pravnu pomoć, isprva da pokuša osigurati zakonit transfer u Australiju kako bi odslužio kaznu, a kasnije puštanje na uvjetnu slobodu u Bugarskoj.

Panel Žalbenog suda u Sofiji, koji su činila tri suca, je 19. rujna odobrio da se Palfreemana pusti na uvjetnu slobodu. Odluka je izazvala reakciju nacionalista i krajnje desnice, a VMRO je bio najglasniji u osudi presude. Sada, što ne iznenađuje, stranka pokušava iskoristiti medijsku pažnju tako da napada organizaciju koja je pomogla da se Palfreemana pusti na slobodu.

Bugarski javni tužitelj je 8. listopada obznanio da neće pokrenuti postupak brisanja Bugarskog helsinškog odbora iz registra. No, to je bila pobjeda kratkog vijeka. Gotovo odmah, VMRO je rekao da će svoj zahtjev predati direktno sudu - što je moguće prema bugarskom zakonu. Nastavak prijetnji Bugarskom helsinškom odboru izazvalo je međunarodno zgražanje koje je rezultiralo time što je 110 nevladinih organizacija proglasilo solidarnost s tom organizacijom.

Napadi mogu imati zlokobne posljedice

Ovo nije prvi puta da je VMRO napao Bugarski helsinški odbor. Stranka je 2014. godine pisala Nacionalnoj agenciji za dohodak tražeći da revidira financije te organizacije. Revizija nije pronašla nikakve nepravilnosti. VMRO je 2016. godine tražio javnog tužitelja da podigne optužnicu protiv BHC-ova direktora Krassimira Kaneva zbog "sabotaže". Prema VMRO-u, "sabotaža" o kojoj je bila riječ nije bila ništa više od toga da je Kanev tražio snažniju zaštitu LGBT prava u Bugarskoj. Tužitelj je odbio taj zahtjev.

Čak i ako aktualni pokušaji VMRO-a propadnu, oni će i dalje napraviti štetu. Svaki javni napad na organizacije civilnog društva osnažuje lažne optužbe na račun tih organizacija i sije nepovjerenje u široj javnosti. Može imati i zlokobne posljedice, uključujući fizičko nasilje protiv aktivista za ljudska prava - kao što se dogodilo Kanevu 2016. godine.

EU je osnovana na upravo onim vrijednostima na čijoj zaštiti organizacije civilnog društva svakodnevno rade: demokraciji, vladavini prava, temeljnim pravima, jednakosti. A ipak danas, dok su te vrijednosti pod sve većim napadom unutar EU, ona ne ulaže u dostatnoj mjeri u njihovu obranu. Kako bi se zaštitile europske vrijednosti, potrebno je financirati i osnažiti novi fond Europske unije za vrijednosti koji će pomoći podržati rad organizacija civilnog društva koje djeluju unutar EU.

Mi u Libertiesu se nadamo da će zdrav razum pobijediti političku manipulaciju i da će građani shvatiti da zabrana prestižne organizacije za ljudska prava u državi članici EU nije samo neprihvatljiv napad na tu organizaciju, nego i napad na europske vrijednosti.