Democracy & Justice

Neovisni mediji ugroženi dok Češka naginje prema populizmu

Iako obilježen optužbama za korupciju i prevaru, Andrej Babiš dobio je drugu šansu da vlada Češkom. To su loše vijesti za skupine za građanska prava i neovisne medije.

by Jonathan Day

Upoznajte novog šefa, isti je kao i stari.

Andrej Babiš postao je 6. lipnja premijer Češke po drugi puta u sedam mjeseci. Riječ je o ekstremno zabrinjavajućem razvoju događaja za zagovornike građanskih sloboda i neovisne medije. Sloboda neovisnih medijskih grupa suočava se s prijetnjom preuzimanja od strane Babiša i ostalih oligarha. S prijetnjom se suočavaju i njihov rad i osobno blagostanje.

Od Agra do ANO-a

Uspon Andreja Babiša do vrha češke politike omogućila je njegova poslovna karijera zahvaljujući kojoj je postao drugi najbogatiji čovjek u državi, uvelike zbog svog poljoprivrednog konglomerata Agrofert. Iskoristio je kombinaciju novca, veza i dobrog tajminga kako bi uspješno ušao u carstvo politike kao populistička alternativa establišmentu. Osnovao je vlastitu stranku, ANO - što znači 'da' na engleskom - i brzo napredovao do funkcije ministra financija i zatim, u prosincu 2017. godine, premijera.

No, pratile su ga optužbe o korupciji. Izvor financija za njegova poslovna preuzimanja nikad nije bio do kraja objašnjen, a i dalje je pod istragom zbog optužbe da je na prevaru dobio oko dva milijuna eura poticaja EU. To je osujetilo njegove pokušaje da formira vladu, iako trenutačno postoji nova koalicija koja će trebati preživjeti glasanje o nepovjerenju 11. srpnja.

Teško je dokučiti Babiševe političke stavove. Slično kao i kod drugih populističkih lidera, njegove javne izjave u velikoj se mjeri oslanjaju na emocije, no nedostaje im sadržaj. Stavovi koje je jasno iskazao bolno su slični onima drugih europskih populista: imigraciju i terorizam smatra dvjema najvećim prijetnjama za Europu te sebe, slično kao i mađarski Viktor Orban i poljski Jarosław Kaczynski, doživljava kao spasitelja nacionalnog identiteta svoje države. Kako bi ojačao svoju poziciju Babiš, poput Orbana i Kaczynskog, počinje gušiti kritičke glasove unutar i izvan vlade, posebice u medijima.

Kontroliranje priče

Obrušavanje vlasti na građanske slobode ljudi i pokušaji kontrole neovisnih tijela koja su ključna za vladavinu prava, poput sudstva, poznato je kao problem "sužavanja prostora". Liberties se prethodno detaljno bavio problemom sužavanja prostora u Rumunjskoj, Italiji i Poljskoj. U potonjoj, problem je najočitiji u postupcima kojima vlasti žele oteti sudstvo i staviti ga pod svoju kontrolu; u Italiji je antimigrantski stav političara i mnogih medija doveo do direktnih zakonskih ograničenja za nevladine organizacije, a da se ne spominje značajna šteta koja je nanesena njihovim financijama i ugledu.

U Češkoj je pitanje sužavanja prostora posebice ozbiljno u odnosu na slobodne i neovisne medije. Babišev politički uspon pratilo je - ako nije i direktno omogućio - njegovo preuzimanje nekih od najvećih medija u zemlji. ANO je osnovao 2011. godine i ubrzo nakon toga počeo je kupovati medijske kompanije. Godine 2013. kupio je medijsku grupu MAFRA, koja izdaje jednu od najpopularnijih novina u zemlji. Zatim je kupio listove Lidové noviny i Metro, koje svaki dan čita više od milijun Čeha. Nakon toga je slijedila akvizicija Radio Impulsa koji ima najveću publiku u zemlji.

Članak Foreign Policya iz 2016. godine navodi da Babiševi mediji "redovito objavljuju Babišu sklone članke - i kritiziraju njegove protivnike". U tom je članku, objavljenom godinu dana nakon što je Babiš imenovan ministrom financija, naglašeno i da su ti mediji pokrenuli istrage optužbi za korupciju koje su bile povezane s tadašnjim premijerom Bohuslavom Sobotkom.

Ušutkavanje kritika

Te napade pratili su napadi na druge, kritički nastrojene medije. "Babiševi mediji pokrenuli su protiv mene i mojih novina klevetničku kampanju", rekao je novinar Jakub Patočka u intervjuu s francuskom novinarkom Rachel Knaebel. Patočkin portal, Deník Referendum, stajao je iza otkrića kako je Babiš iskoristio svoju političku moć kako bi povećao osobno bogatstvo. Zbog toga je protiv Deník Referenduma i Patočke podignuta optužba za klevetu.

Patočka ne sumnja u prave motive iza toga: ušutkavanje kritičkog glasa protiv Babiša. To je ustaljeni model populističkih autoritarnih političara. U Mađarskoj je Orban pritegnuo javne medije, dok su njegovi saveznici kupili privatne medijske grupacije. Nakon što je preuzela vlast u Poljskoj, desničarska stranka PiS otpustila je upravne odbore javne televizije i radija, pretvarajući večernju emisiju vijesti na javnoj televiziji "u glasilo PiS-ove vlade koje hvali njezine svakodnevne uspjehe kod kuće i u inozemstvu", navodi se u izvješću izvješću Freedom Housea.

Predsjednik Zeman također potiče nepovjerenje i neprijateljstvo prema novinarima. Na tiskovnoj konferenciji u svibnju 2017. godine Zeman se šalio da njegova država ima previše novinara i htio je da ih se "likvidira"; novinare je nazivao "gnojem" i "hijenama", dok je na drugoj konferenciji za tisak u listopadu prošle godine, držao imitaciju puške AK-47 čija je cijev bila ukrašena riječima "na novinaru" - za novinare.

Ove se godine Svjetski indeks slobode medija Reportera bez granica specifično referirao na ovo potonje i rekao kako je, nakon preuzimanja Babiša i drugih oligarha, "razina koncentracije medijskog vlasništva postala kritična". Ne iznenađuje da je država pala 11 mjesta, na 34. u odnosu na Indeks iz 2017 godine.

Poput Mađarske i Poljske?

Ipak, unatoč Babiševom stisku na vlasti, postoje razlozi koji daju nadu da njegova populistička retorika neće rezonirati s češkim glasačima na način kao što je rezonirala s ljudima u Mađarskoj i Poljskoj. Između Češke i drugih država iz istočnog bloka koje su trenutno zanesene populizmom postoje značajne kulturološke razlike.

"Faktor patriotizma u češkoj politici nema toliku važnost, dok faktora 'krvi i zemlje' gotovo da nema", rekao je Patočka. "Iako postoje vizije 'Velike Mađarske' i 'Velike Poljske', nema ničega poput koncepta 'Velike Češke'".

No, Česi su se zanijeli Babiševom populističkom retorikom i očito su osjetljivi na njegovo širenje straha oko imigracije. Dok Europska komisija koncentrira svoju zabrinutost na Poljsku i Mađarsku, treća članica Višegradske skupine sve više klizi prema autoritarizmu. I dok se EU dosad razumljivo više fokusirala na preuzimanje sudstva i civilnog društva od strane vlasti, erozija neovisnih medija može biti jednako opasna za demokraciju.

Hoće li Babišev populizam u potpunosti gurnuti državu prema autoritarizmu drugih Višegradskih članica ostaje nejasno. No, ekstremno zabrinjava da je toliko toga što je već učinio prošlo nezamijećeno izvan Češke. EU bi doista ubrzo mogla patiti od još jedne srednjoeuropske glavobolje.