Tech & Rights

Rumunjska počinje cenzurirati internet

Rumunjsko tijelo za regulaciju igara na sreću, preuzelo je odgovornost cenzuriranja internet stranica koje su dostupne korisnicima u zemlji

by The Association for the Defense of Human Rights in Romania – the Helsinki Committee

U Rumunjskoj je u lipnju na snagu stupio novi zakon kojim je izmijenjena organizacija i funkcioniranje igara na sreću. Prema novom zakonu, Nacionalni ured za igre na sreću (ONJN) preuzeo je ulogu kontroliranja cenzure na internetu i odlučivanja koje će internet stranice biti dostupne u Rumunjskoj. Zakon 124/2015, donesen 12. lipnja, utvrđuje:

"[...] Mrežni operateri i pružatelji usluga elektroničkog komuniciranja [...] dužni su poštovati odluke Nadzornog odbora ONJN-a o ograničavanju pristupa internet stranicama za kockanje koje nisu autorizirane u Rumunjskoj*, kao i onima za oglašavanje kockanja, a kojima upravlja operator koji nema licencu u Rumunjskoj."

ONJN je 24. lipnja, bez javne rasprave, donio odluku - koja je prvi puta objavljenja na internet stranici te institucije mjesec dana nakon njenog donošenja - a prema kojoj su operateri dužni ne samo blokirati pristup nekim stranicama koje zakupljuju prostor na web serveru DNS, već i preusmjeravati korisnike na neke stranice za čiji se web hosting brine Special Telecommunications Service. Krajem lipnja, ONJN je već poslao obavijest nekim pružateljima internetskih usluga tražeći od njih provedbu te odluke.

ApTI i još pet drugih nevladinih organizacija upozorilo je ONJN prošle godine da predložene mjere krše temeljna prava, no institucije su jednostavno ignorirale našu poruku, uključujući zahtjev za održavanjem javne rasprave prije no što donesu relevantni zakon. Sada je Asocijacija za obranu ljudskih prava u Rumunjskoj - Helsinški odbor (APADOR-CH) poslala novi zahtjev ONJN-u, nadajući se da će barem sada, u posljednjem trenutku, institucija shvatiti da se ne radi samo o tehničkim pitanjima, već o mjerama s neočekivanim posljedicama.

Što znači odluka ONJN-a?

Internet operateri biti će dužni implementirati sustav za filtriranje internet stranica, obavezan za sve njihove klijente. Oni će, u biti, postati cenzori informacija kojima će rumunjski korisnici moći pristupiti.

Štoviše, Special Telecommunications Service (STS) moći će prikupljati IP adrese svih korisnika interneta u Rumunjskoj koji pokušavaju pristupiti tim stranicama.

Koji su problemi?

1. Uspostavljena je cenzura interneta

2. Mijenjanjem povjerljivosti elektroničkih komunikacija krši se pravo na privatan život

3. Presretanje prijenosa elektroničkih podataka je zločin

4. Sprečavanje DNS pristupa prouzročuje niz indirektnih tehničkih problema za kompjutorsku sigurnost

5. Takve mjere su nepotrebne i lako ih se može zaobići

1. Uspostavljena je cenzura interneta

Prema Direktivi Europske unije o elektroničkoj komunikaciji, države članice ne mogu nasilno blokirati ili ograničiti pristup internetu.

Temeljni je problem u tome što je blokiranje stranica preko internet provajdera mjera cenzuriranja online sadržaja i predstavlja ozbiljne probleme vezane uz ljudska prava općenito te posebno slobodu izražavanja.

Internet i internet stranice općenito se shvaća kao sredstva masovne komunikacije; tako da proizvoljno blokiranje pristupa znači kršenje Članka 30 rumunjskog Ustava, čiji paragraf 2 tvrdi kako "se zabranjuje svaka cenzura", a paragraf 4 da "se ne može zabraniti nijedna publikacija."

Činjenica da administrativna uprava, ne sud, može odlučivati, bez mogućnosti žalbe, da korisnik ne bi trebao pristupiti dotičnoj stranici, postavlja pitanje ustavnosti te odluke.

UN-ov posebni izvjestitelj o slobodi izražavanja objasnio je, oko ove teme, da "su mjere blokiranja nepotrebna i neproporcionalna sredstva za postizanje navedenog cilja."

Štoviše, implementacija takvog sustava blokade putem internet operatera znači da svjedočimo nizu stvorenih i operativnih alata cenzure koji se mogu lako proširiti i na druga područja. Jednom kad prihvatimo blokiranje interneta i kada se uspostavi sustav provođenja takvih odluka, svjedočiti ćemo tome da će sve više ljudi tražiti cenzuriranje sve više stvari.

Na primjer, blokiranje pristupa internetskim stranicama inicijalno je uvedeno u Italiji kako bi se spriječio pristup neautoriziranim online igrama na sreću. Unatoč tim prvotnim namjerama, danas svjedočimo cenzuri interneta u Italiji i u mnoge druge svrhe, od strane mnogih agencija te sa zaštitama, ali i bez zaštita koje nalaže Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

2. Mijenjanjem povjerljivosti elektroničkih komunikacija krši se pravo na privatan život

Pružatelji internetskih usluga (ISP) imaju obvezu osigurati povjerljivost elektroničkih komunikacija, u kojima bi trebali samo tehnički posredovati.

Kada oni moraju blokirati pristup ili preusmjeriti korisnike, ISP-ovi moraju intervenirati u komunikaciju između korisnika interneta i dotične stranice, te ih preusmjeravati, bez da ih se obavijesti, na drugu stranicu, u našem slučaju onu kojom upravlja militarizirana institucija.

Tim putem ISP prenosi STS-u sav promet koji može identificirati korisnika interneta, što je - slanjem osobnih podataka (poput IP adresa) trećim strankama bez informiranja korisnika ili dobivanja njegova ili njezina pristanka - kršenje Članka 4 Zakona 506/2004 o privatnosti elektroničkih komunikacija i Zakona 677/2001 .

Prema principu hijerarhije normativnih akata, naredba administrativne uprave ne može kršiti obvezatne odredbe zakona ili kršiti temeljna prava.

3. Presretanje prijenosa elektroničkih podataka je zločin

Presretanje prijenosa elektroničkih podataka je zločin prema Članku 361 novog Kaznenog zakona. Kriminalizacija takvih djela proizlazi iz činjenice da takva aktivnost u praksi znači mijenjenje pravilnog funkcioniranja informacijskih sustava i mreža.

ONJN stoga, čini se, obvezuje ISP-ove, iskorištavanjem jedinstvenog pravnog okvira, da funkcioniraju na kriminalan način. Ako bi bilo koja druga osoba ili entitet učinili upravo to isto što propisuje ONJN, oni bi se sigurno suočili s optužbama pod rumunjskim kaznenim zakonom.

4. Sprečavanje DNS pristupa stvara niz neizravnih tehničkih problema za kompjutorsku sigurnost

Prema istraživanjima koje je objavio ICANN, glavni autoritet za upravljanje internetskim resursima, blokiranjem stranica i posebno blokiranjem DNS-a sprečava se implementacija mehanizama za osiguranje DNS-a (DNSSEC), esencijalnih za pravilno funkcioniranje interneta.

5. Takve mjere su nepotrebne i lako ih se može zaobići

Poput svake mjere kojoj je cilj cenzura interneta, one koje je predložio ONJN su s tehničke točke gledišta nepotrebne i bilo koji korisnik interneta - koji može koristiti bilo koji od pretraživača kako bi pronašao informacije o OpenDNS-u, alternativnom DNS-u, Google DNS-u, VPN-u, Toru ili drugim sličnim stvarima - lako ih može zaobići.

ONJN-ove mjere će, ipak, stvoriti infrastrukturu za cenzuriranje internetskog sadržaja koju će, vjerojatno je, drugi koristiti u druge svrhe. (na primjer, nedavne mjere za blokiranje sadržaja na internetu u Portugalu zbog navodnih kršenja autorskih prava).