Tech & Rights

Bugarski Ustavni sud bi trebao ispitati diskriminatornu 'zabranu burke'

Libertiesov partner Bugarski helsinški odbor uputio je bugarskoj pučkoj pravobraniteljici pismo, u kojem je traži da se obrati Ustavnom sudu oko tamošnje zabrane nošenja odjevnih predmeta koji u potpunosti ili djelomično skrivaju lice.

by Bulgarian Helsinki Committee
Margarita Ilieva, direktorica programa pravne obrane Bugarskog helsinškog odbora (BHC) uputila je otvoreno pismo bugarskoj pučkoj pravobraniteljici u kojem je poziva da ispita ustavnost tamošnjeg nedavno usvojenog zakona.

Krajem rujna, Bugarska je postala jedna od posljednjih zemalja koje zabranjuju nošenje vela koji prekrivaju lice u javnosti. Zakon je u medijima postao poznat kao državna "zabrana nošenja burke".

Islamofobni i seksistički

BHC vjeruje da je usvojena zabrana diskriminatorna jer nerazmjerno utječe na muslimanske žene. Ne poštuje državni Ustav, međunarodne zakone o ljudskim pravima ili preporučene standarde međunarodnih institucija i nevladinih organizacija. Stručnjaci tvrde kako je ta zabrana preduvjet za radikalizaciju muslimanskih zajednica.

Ilieva tvrdi da je zakon islamofobni i seksistički jer on, s jedne strane, nerazmjerno utječe na muslimane više nego na bilo koju drugu zajednicu te se, s druge strane, odnosi samo na žene. Uvođenjem zabrane državi je dopušteno da se u nerazmjernoj mjeri upliće u njihove osobne živote i privatnost.

BHC vjeruje da zabrana krši nacionalne, ali i međunarodne zakone. (Fotografija: Patrick Denker)

Negirajući osobni suverenitet tih žena, država igra ulogu njihova skrbnika, vjerujući da ona zna bolje kako bi se one trebale odijevati te zanemaruje njihovu osobnu volju. Te bi žene trebale imati slobodu odijevati se kako žele, kao izraz njihova identiteta.

Zakon je suprotan preporuci Vijeća Europe, koja tvrdi da zabrane tog tipa nisu prihvatljive, ali i stavu međunarodnih nevladinih organizacija i Strategiji za borbu protiv radikalizacije i terorizma 2015-2020., koju je bugarska vlada usvojila.

Radikalizacija

Ilieva u zaključku navodi da takve zabrane, prema znanstvenicima, marginaliziraju muslimane i kako je vjerojatnije da će one poticati radikalizaciju, a ne je sprečavati. Faktori koji dovode do radikalizacije su socijalna izolacija i isključenost iz društva, diskriminacija, imigrantski status ili negativna iskustva, kao i marginalizacija posebne skupine kojoj pojedinac pripada.

Dakle, poticanjem antimuslimanskog stava i tlačenjem muslimana, zakon će vjerojatno prouzročiti sukob između dviju različitih skupina našeg društva. Kako bi privukle što više pristaša, terorističke organizacije tvrde da zapadna društva ugnjetavaju i diskriminiraju muslimane.

Ovaj zakon postoji kao dokaz njihovih riječi.