Nakon napada u Parizu i Bruxellesu belgijske su vlasti angažirale vojsku kako bi pomogla tamošnjim policijskim snagama, doduše bez prethodne obuke.
Vojsku se sada traži da se pridruži zaposlenicima zatvora i popravi ono što sam ministar pravosuđa opisuje kao "humanitarnu" situaciju.
Korištenje vojske u zatvorima nameće nekoliko pitanja:
1. Postoji li zakonski temelj koji dopušta intervenciju vojske u zatvorima, kao i to da ona brine za osnovne potrebe zatvorenika?
2. Kad bi i postojala zakonska osnova bi li vojsci bilo dozvoljeno intervenirati u slučaju prekršaja ili bijega? Bi li vojska mogla intervenirati kako bi se pobrinula za osnovne potrebe zatvorenika? Ukratko, postavlja se pitanje koje bi bile ovlasti vojske. Bi li ona omogućila poštivanje prava zatvorenika (obiteljska prava, itd.)?
3. Štoviše, možemo samo nagađati do koje bi mjere te izvanredne mjere mogle postati normom, kao što je slučaj s trenutnom prisutnošću vojske na ulicama. Kada je pozvala vojsku u veljači 2015. godine vlada je davala izjave koje su nas navele da vjerujemo da se radi o privremenoj mjeri za rješavanje iznimno ozbiljne krize.
Godinu i pol dana kasnije vojska je i dalje na ulicama i ne odaje dojam da će se brzo povući. S obzirom na kritičnu situaciju u zatvorima koja traje već više od 10 godina, možemo samo nagađati koliko dugo će se vojska koristiti za rješavanje zatvorske krize.
4. I lani smo se pribojavali da će vlada koristiti vojsku za rješavanje društvenih i političkih tenzija te za suočavanje s društvenim pokretima kako bi smanjili pritisak štrajkova - strategije za koju se zalagao gradonačelnik Anversa. Ne prihvaćamo li logiku koja ozbiljno narušava ravnotežu između radnika i vlasti?
U kontekstu ove nenormalne i opasne situacije, u kojoj se vojnike šalje da rade u zatvorima kako bi prevladali humanitarne posljedice štrajka, Belgijska liga ljudskih prava nada se da će vlada napokon shvatiti u kakvoj se situaciji nalaze zatvorenici belgijskih kaznionica i razmisliti o prijeko potrebnim strukturnim reformama.