Zakon je bio na prvom čitanju u Sejmu (donjem domu poljskog parlamenta) 19. svibnja. Poljska Helsinška zaklada za ljudska prava objavila je mišljenje o nacrtu zakona u kojem kritizira nekoliko predloženih zakonskih promjena.
Iako je vlada obećavala javnu raspravu, o nacrtu zakona ne samo da se nije raspravljalo, već su ga nekoliko mjeseci držali u tajnosti.
"Takva odluka je neprimjerena s obzirom na ozbiljnost svrhe zakona, a to je garancija javne sigurnosti. Kako bi se osiguralo tu temeljnu vrijednost bila je potrebna sveobuhvatna javna rasprava kako bi se detaljno analizirao smjer zakonskih promjena", tvrdi Barbara Grabowska – Moroz, autorica dokumenta.
Nejasna definicija terorizma
Helsinška zaklada za ljudska prava kritizira način na koji se u zakonu definira "djelo terorizma". U zakon je uključen katalog djela koji je izrađen prema diskriminatornim kriterijima i fokusiran na ekstremizam jedne vjerske skupine.
Borba protiv terorizma ili stranaca?
Najviše zabrinjava dio zakona koji agencijama za provedbu zakona dopušta da stranog državljanina podvrgnu operativnom nadzoru. Takav bi nadzor mogao trajati do tri mjeseca, i za njegovo je provođenje dovoljna odluka državnog odvjetnika, ne i suda.
Blokiranje internet stranica
Prijedlog blokiranja internet stranica protivan je standardima slobode govora koje je uspostavio Europski sud za ljudska prava. Zakon, nadalje, ne sprečava u dovoljnoj mjeri proizvoljnost odluka vlasti.
Glavni problemi odnose se na izostanak učinkovitog sudskog nadzora policijskih snaga i nemogućnost žalbe na odluku o blokadi (osim ako je ne podnose šef Unutarnje sigurnosne agencije i državni odvjetnik).
Unutarnja sigurnosna agencija zna sve
Zakon značajno ograničava privatnost jer Unutarnjoj sigurnosnoj agenciji (ABW) dopušta pristup registrima i bazama podataka drugih tijela, kao što su Zavod za socijalno osiguranje (ZUS), Zavod za poljoprivredno osiguranje (KRUS), Komisija za financijski nadzor (Komisja Nadzoru Finansowego) i lokalne vlasti.
ABW bi dobio pristup i fotografijama sustava nadzornih kamera u javnim institucijama, na prometnicama i drugim javnim mjestima.
Pritvor u trajanju 14 dana i noćne racije
Zakon daje pravo sigurnosnim snagama da provode noćne racije, primjerice, u svim kućama u određenoj četvrti. Ta se mjera može provoditi samo na temelju osnovane sumnje da bi se osumnjičenik mogao nalaziti u tom području.
Na meti kritika je činjenica da se sigurnosnim snagama dopušta da dotičnu osobu uhite i pritvore na 14 dana na osnovi sumnje da je počinila djelo terorizma.
U takvom slučaju neće biti regularne procedure korištenja preventivnih mjera. Agencije za provedbu zakona ne bi trebale dokazivati da je uhićenik najvjerojatnije odgovoran za djela koja mu se stavljaju na teret.
"Nažalost, zakon ignorira postojeću sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda. Izostanak otvorene rasprave, neobično žuran postupak i ekstremna kršenja prava i sloboda građana znači da u zakon treba uvrstiti niz promjena", tvrdi Barbara Grabowska-Moroz.