Tech & Rights

Predloženi Zakon o poljoprivrednom zemljištu želi osujetiti strane kupce

Kritičari predloženog Zakona o prijenosu poljoprivrednog zemljišta, koji je nedavno upućen u Senat, tvrde da on sadrži mnoge neustavne odredbe.

by Polish Helsinki Foundation for Human Rights
Najavljeni ciljevi zakona - jačanje obiteljske obrade zemlje i zaštita od spekulativne trgovine poljoprivrednim zemljištem - općenito nisu kontroverzni što se tiče ustavnosti. Nažalost, mjere koje se poduzimaju kako bi se ti ciljevi ostvarili u mnogim su slučajevima proizvoljne i nesrazmjerne.

Prijedlog o Zakonu o prijenosu poljoprivrednog zemljišta koji je predložila poljska vlada uvodi promjene koje, među ostalim, imaju svrhu ograničiti strancima mogućnost kupnje poljoprivrednog zemljišta.

Poljska je 1. svibnja obilježila 12. godišnjicu ulaska u Europsku uniju; na taj datum završava period zaštite po pitanju toga mogu li stranci kupovati poljoprivredno zemljište u Poljskoj.

To je dovelo do tvrdnje da će nakon toga dana Poljska biti sve interesantnija kupcima iz drugih EU zemalja, pogotovo iz država u kojima je cijena zemlje mnogo viša nego u Poljskoj.

Neustavne odredbe

Uvođenje strogih odredbi oko kupovine poljoprivrednog zemljišta od strane privatnih stranaka baca sumnju na njihovu ustavnost. Naime, samo će pojedinačni poljoprivrednici moći kupovati poljoprivredno zemljište.

Prema nacrtu zakona, osoba se ne smatra pojedinačnim poljoprivrednikom ako živi izvan općine u kojoj se nalazi zemljište, čak i ako imate potrebne kvalifikacije i osobno radi na zemlji.

Štoviše, novi zakon potpuno onemogućava kupnju za nekvalificirane osobe ili ljude koji nemaju iskustvo u poljoprivredi.

Prema nacrtu zakona poljoprivredno zemljište mogli bi kupovati samo pojedinačni poljoprivrednici. (Fotografija: Cowirrie - Flickr/CC content)

Odvjetnici Helsinške zaklade za ljudska prava zabrinuti su i oko ustavnosti obveze prema kojoj se u periodu od 10 godina nakon kupnje treba osobno upravljati poljoprivrednim zemljištem. Taj period se čini predug, a kako bi se nekoga izuzelo, on mora ispuniti stroge zahtjeve, primjerice prodati zemljište voljenoj osobi ili dokazati postojanje nepredviđenih okolnosti.

"U kontekstu Ustava, posljedice neprihvaćanja te obveze, dakle prava [države] da traži obvezatnu kupnju poljoprivredne imovine, su nesrazmjerne. Ova ideja bi se mogla smatrati nekom vrstom kaznenog izvlaštenja. Zbog činjenice da pribjegavanje takvom izvlaštenju nije nužno za ostvarenje javnog cilja, ono je neustavno", tvrdi Marcin Szwed, odvjetnik HFHR-a.

Religijska privilegija

HFHR smatra da spomenuti zakon neopravdano favorizira vjerske zajednice na koje se spomenuta ograničenja ne odnose. Ta se privilegija ne može objasniti radom vjerskih zajednica niti bilo kojim drugim faktorima.

Nacrt prijedloga također ukida pravo prvokupa onima koji su izgubili imovinu tijekom socijalističke vladavine u Poljskoj kada nije bilo kompenzacija.

"Čini se da će takvu promjenu biti teško prihvatiti, pogotovo ako se zna da je mnogim ljudima, poput onih koji su izgubili svoje posjede zbog komunističkog dekreta o reformi poljoprivrede, pravo prvokupa bio jedini oblik moralne kompenzacije", dodaje Szwed.