Tech & Rights

UN-ov stručnjak oštro kritizira prakse nadzora u svijetu

Posebni izvjestitelj UN-a za privatnost u nedavno objavljenom izvješću kritizirao je SAD i druge države zbog špijuniranja građana pod lažnom izlikom povećanja sigurnosti.

by Hungarian Civil Liberties Union

Privatnost i zaštita podataka dobili su prije dvije godine svog posebnog izvjestitelja koji, među ostalim, svake godine Vijeću za ljudska prava prijavljuje najvažnije izazove s kojima se suočava u svom radu.

Joe Cannataci, posebni izvjestitelj UN-a o pravu na privatnost u svom je nedavnom izvješću naglasio da vjerodostojni lideri nikad nisu prisiljeni igrati na kartu straha.

Populistička prijetnja

Njegovo izvješće kritički propitkuje praksu nacionalnog i međunarodnog nadzora i daje nekoliko preporuka. Ono naglašava važnost transparentnosti i učinkovite kontrole, čak i kada je pristupanje podacima građana opravdano.

Posebni izvjestitelj upozorio je i kako je populizam jedan od najvećih neprijatelja privatnosti jer je prihvaćanje mjera koje ozbiljno ograničavaju prava pod izgovorom povećanja sigurnosti - koje su, u biti, neustavne (primjerice, nisu nužne ili su nesrazmjerne) ili realno ne povećavaju sigurnost - globalni fenomen.

Štoviše, Cannataci je naglasio kako je ciljani nadzor i dalje bolje rješenje od baze podataka koja se temelji na pristupu "sve o svakome" (a koja je, usput rečeno, prikladna meta hakerskih napada i drugih zloupotreba).

No, taj pristup pretpostavlja ozbiljan posao i sumnju onih koji provode nadzor, uključujući poštivanje smjernica oko prava koje štite građane.

Osvrćući se na izbjegličku krizu, izvjestitelj je također napomenuo kako se sumnja ne bi smjela temeljiti na određenoj putovnici ili nedostatku iste. Umjesto toga, trebala bi se bazirati na dokazima koji su pronađeni tijekom obavještajnih operacija koje provode ovlaštene službe.

Istaknuo je i kako je većina počinitelja terorističkih napada već otprije bila poznata vlastima.

Na rubu ponora

Izvješće na alarmantan način opisuje i trenutnu situaciju u Mađarskoj. Dovoljno je vratiti se u prošlo ljeto kada je mađarska vlada, pod izgovorom potencijalne terorističke prijetnje, predstavila još jedan paket mjera kojima su se ograničila prava vezana uz podatke provajdera šifriranih oblika komunikacije.

U međuvremenu, mađarski ministar pravosuđa i dalje može autorizirati nadzor u svrhe nacionalne sigurnosti, a još su uvijek na snazi i mjere provođenja direktive o zadržavanju podataka, koja je proglašena ništavnom na europskoj razini.

Sve u svemu, nameće se tužni zaključak da svi demagoški nastrojeni političari žele prikupljati naše podatke.