Rezolucija, među ostalim, poziva vladu da povuče zakon usmjeren protiv nevladinih organizacija, što je pobjeda za Liberties. Rezolucijom je aktivirano i pravilo 83 poslovnika parlamenta, što bi moglo dovesti do toga da se Mađarska suoči sa sankcijama u sklopu mehanizma iz članka 7. To bi bio prvi puta da se koristi članak 7.
Što je pravilo 83?
Članak 7 Ugovora o Europskoj uniji dopušta sankcioniranje EU vlade kada ona ozbiljno krši temeljne vrijednosti Europske unije. No, opciji kažnjavanja vlada prethodi dugačak put. O svemu odlučuju nacionalne vlade u Europskom vijeću. Članak 7(1) omogućuje vladama da odluče da postoji 'jasan rizik' kršenja vrijednosti EU. Članak 7(2) omogućuje vladama da odluče da je došlo do ozbiljnog kršenja EU vrijednosti, a članak 7(3) da glasaju o sankcijama.
Članak 7 mogu aktivirati Komisija, skupina vlada ili Europski parlament. To jest, svaki od tih aktera može uvrstiti Mađarsku na dnevni red Vijeća, formalno se pozivajući na članak 7. I tu nastupa pravilo 83. Pravilo 83 poslovnika Europskog parlamenta opisuje proces koji omogućuje zastupnicima da prijave Mađarsku Vijeću u sklopu procedure članka 7.
Što je iduće?
Europski parlament većinu posla obavlja kroz odbore koji se bave određenim političkim područjima. Pravilo 83 propisuje da Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnja pitanja mora izraditi nacrt rezolucije kojim će se formalno aktivirati članak 7. O tom nacrtu rezolucije će zatim glasati parlament. Da bi prošao, trebaju ga odobriti dvije trećine zastupnika na dan glasanja. Sudeći prema tome kako je glasanje izgledalo jučer, bit će tijesno.
Ako dođe do izglasavanja, aktivirao bi se članak 7(1). To znači da bi nacionalne vlade u Vijeću raspravljale o Mađarskoj i zatim glasale o tome postoji li rizik ozbiljnog kršenja EU vrijednosti. Prije nego što bi bilo moguće uvesti sankcije, vlade bi trebale glasati o članku 7(2). To je varljiv dio procesa jer iziskuje složnost, a poljska vlada, koja također potkopava vladavinu prava, vjerojatno bi štitila mađarsku vladu.
Pa što?
Rezolucija je usvojena s impresivnom većinom: 393 glasa za, 221 protiv i 64 suzdržana. Eurozastupnici iz mađarske vladajuće stranke, Fidesza, pripadaju Europskoj pučkoj stranci (EPP), najvećoj političkoj grupaciji u Europskom parlamentu. Dosad je EPP u velikoj mjeri štitio Fidesz od kritika u parlamentu, ili blokadom rezolucija ili njihovom ublažavanjem. Glasanje pokazuje koliko su duboke postale podjele u EPP-u jer se sve više EPP-ovih zastupnika osjeća neugodno što ih se povezuje s vladom koja neprestano ignorira prava, demokraciju i vladavinu prava. EPP-ovi eurozastupnici koji su željeli progovoriti o Mađarskoj uspjeli su dobiti dopuštenje da glasaju slobodno i njih gotovo 70 glasalo je za rezoluciju, dok ih je oko 40 bilo suzdržano.
Čak i ako nacionalne vlade i ne dođu do sankcioniranja mađarske vlade, život u Bruxellesu mogao bi postati težak. Vlade i europarlamentarci trebaju raditi s kolegama iz drugih zemalja kako bi izbjegli da ih se nadglasa u pregovorima o novim zakonima i politikama. Činjenica da se Mađarsku označilo kao državu koja krši prava vjerojatno će otuđiti potencijalne saveznike što bi oslabilo utjecaj Mađarske u EU politici.
Što je učinio Liberties?
Liberties je 11. travnja pokrenuo peticiju preko Avaaz.org pozivajući Europski parlament da prihvati rezoluciju kojom bi se mađarsku vladu zatražilo da povuče zakon koji bi nevladine organizacije proglasio stranim agentima. U suradnji s Mađarskom unijom za građanske slobode i Mađarskim helsinškim odborom, razgovarali smo s različitim političkim skupinama, uključujući vodstvo EPP-a, kako bismo im objasnili situaciju u Mađarskoj. Također smo uvjerili nevladine organizacije u Bruxellesu da naš poziv Europskom parlamentu uključe u javnu izjavu koju je podržalo više od 500 europskih nevladinih organizacija. Zatim smo izradili pravno mišljenje, u suradnji s Europskim centrom za neprofitno pravo, objašnjavajući kako bi zakon usmjeren protiv nevladinih organizacija, kad bi ga se usvojilo, kršio EU zakone. I konačno, izradili smo detaljne preporuke parlamentarcima oko tome što da uključe u svoju rezoluciju.
Kako je došlo do ovog?
Mađarski premijer Orbán od dolaska na vlast 2010. godine uništava demokraciju dio po dio. Preuzeo je javne medije i ušutkao kritike iz gotovo svih velikih privatnih medijskih kompanija prijetnjama kazni, kaznenih poreza i zatvaranjem. Zaštitio je svoju vladu od tužbi tako što je progurao novi Ustav, popunio Ustavni sud svojim političkim saveznicima i oduzeo mu neke od najvećih ovlasti. I sve to vrijeme nastavio je postavljati skupine svojih prijatelja u vrh mađarskog poslovnog svijeta kroz duboko korumpirani politički sustav.
U najnovijem potezu, mađarska vlada prihvatila je zakon kojem je cilj zatvoriti Srednjoeuropsko sveučilište te se zatim fokusirala na nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, okolišom i borbom protiv korupcije. Vlada je predložila zakon usmjeren protiv nevladinih organizacija u ruskom stilu, koji bi prisilio nevladine organizacije koje godišnje iz inozemstva prime donacije u iznosu većem od 23.300 eura da se javno odrede kao financirane izvana. Vlada je već počela stigmatizirati te nevladine organizacije nazivajući ih 'agent organizacijama'. Orbánov napad na nevladine organizacije pokušaj je da se ušutka jedan od rijetkih preostalih glasova koji su mogli kritizirati njegove zakone i politike kada oni krše pravila Europske unije o ljudskim pravima.
Nevladine organizacije su ključne za demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava. Pomažu osigurati da vlade ne krše zakon i da poštuju prava svojih naroda. Informiraju javnost o tome kako vlasti koriste svoje ovlasti i troše javni novac. I pomažu javnosti da se organizira kako bi se jednoglasno obratila svojim političkim predstavnicima.