Tech & Rights

Aktivistica za prava migranata na sudu u Litvi

Studentica je optužena za poticanje mržnje jer je prosvjedovala protiv loših uvjeta u centrima za prihvat izbjeglica i migranata.

by Meta Adutaviciute
Protiv Viktorije Kolbešnikove, 24-godišnje studentice povijesti iz Litve, pokrenut je sudski postupak zbog javnog poticanja mržnje, nasilja i fizičkog uništavanja nacionalnih i društvenih skupina.

Viktorija je jedna od četiri osobe koje su nadzorne kamere u noći 16. veljače 2015. snimile kako lijepe plakate u gradu Kaunasu. Na plakatima je, u znak protivljenja vladinoj restriktivnoj migracijskoj politici, pisalo "Spalite Ruklu, deportirajte vladu, dobrodošli imigranti!".

Ušutkavanje kritičara

Netko ih je prijavio policiji, koja je odmah odstranila plakate i pokrenula istragu. Identificirane su dvije osobe, uključujući Viktoriju. Ona je, nakon što je i službeno optužena, privremeno odustala od studija na Sveučilištu Vytautas Magnus.

U lipnju prošle godine uložila je zahtjev za obustavljanjem istrage, navodeći kako je prosvjedovala protiv lošeg tretmana kojem su izloženi migranti i izbjeglice, uključujući one koji se nalaze u Rukli.

Javni tužitelj, uvjeren da je studentica imala namjeru poticati mržnju, ipak je pokrenuo sudski postupak.

Depresivni uvjeti

U zabačenom selu Rukla nalazi se centar za integraciju izbjeglica, u kojem većina njih provede svoju prvu godinu u Litvi - uče jezik, prolaze strukovnu obuku i traže posao.

Šumom okružen centar nalazi se nedaleko vojne baze i vojnog poligona, a zvukovi koji dolaze od tamo dio izbjeglica podsjećaju na isti onaj rat od kojeg su bježali.

U okolici nema mnogo mogućnosti za pronalazak posla, a s džeparcem od 71 eura izbjeglice su prisiljeni živjeti u siromaštvu, bez sredstava s kojima bi mogli putovati i potražiti posao negdje drugdje. Dio izbjeglica osjeća se kao da je u sve većoj izolaciji zbog čega u centru vlada depresivno raspoloženje.

"Rukla - to je to. Zona smrti. Kada tamo dođete nemate volje nigdje ići jer nemate gdje otići", rekao je jedan od štićenika centra u razgovoru za potrebe istraživanja 2013. godine.

Nezakonit tretman

No, uvjeti u Rukli su pristojni u usporedbi s onim što prolaze tražitelji azila i nedokumentirani migranti u Pabradeu, registracijskom centru za strance kojeg vode pogranične sigurnosne snage i koji se, začudo, također nalazi kraj vojnog poligona, onog najvećeg u zemlji.


Tenk na vojnom poligonu u Rukli, gdje su prošlog ljeta održane vojne vježbe. Prisutnost vojske mnoge izbjeglice podsjeća na rat od kojeg su pobjegli. (Fotografija: Army Europe Images)

Centar je poznat po teškoj psihološkoj atmosferi i napetim odnosima čuvara i pritvorenika koji povremeno rezultiraju nasilnim incidentima.

Prijavljeno je da čuvari stanovnike centra zovu serijskim brojevima umjesto njihovim imenima te da ih nazivaju "ilegalci" (nelegalai), što je uvredljiv litavski izraz za nedokumentirane imigrante.

Nacionalistički slogani

Čini se da obraćanje pažnje na tretman migranata i izbjeglica nije bila jedina svrha noćne aktivističke akcije. Datum nije odabran slučajno - 16. veljače Litva obilježava dan neovisnosti, odnosno obljetnicu osnivanja države 1918. godine.

Tada se na ulicama Kaunasa, bivšeg litavskog glavnog grada, održavaju neonacistički marševi koje obilježavaju stilizirane svastike, nacionalistički slogani i rasistički govor mržnje.

Aktivisti su plakate polijepili na ruti na kojoj se obično održavaju spomenuti marševi što je, čini se, bio preventivni odgovor na antimigrantske slogane.

Prerevni u kažnjavanju?

No, javni tužitelj, oslanjajući se na mišljenje lingvista, želi dokazati da su Viktorija i njeni prijatelji pozivali na nasilnu akciju protiv izbjeglica koje žive u Rukli. Jedan od stručnjaka za lingvistiku otišao je toliko daleko da je poruku s plakata interpretirao kao moguće poticanje nanošenja štete vojnicima koji su stacionirani na području Rukle.

U međuvremenu, obrana je prezentirala mišljenja pet neovisnih stručnjaka koji poruku s plakata drugačije interpretiraju. Na sudu su objasnili da poruka vjerojatno potječe iz Australije te da se jasno radilo o političkom govoru koji je kritizirao način upravljanja centrima za pritvor migranata.

Treće ročište zakazano je za kraj veljače.