U Nizozemskoj su etničke manjine češće izložene policijskim kontrolama nego bijeli nizozemski građani. To je oblik diskriminacije i kršenja ljudskih prava koji može povećati radikalizaciju.

Treći dijalog o ljudskim pravima, na temu pronalaska rješenja za etničko profiliranje, održao se 26. siječnja u nizozemskom Zastupničkom domu. Paul van Musscher, šef policije u Haagu, priznao je tom prilikom da etničko profiliranje predstavlja problem u Nizozemskoj i da ono može doprinijeti radikalizaciji.

Obrazac o zaustavljanju

Policajci, političari i inozemni stručnjaci pokazali su primjere učinkovite borbe protiv etničkog profiliranja. Jedan od primjera koji se pokazao uspješnim na mnogim europskim lokacijama je tzv. obrazac o zaustavljanju, formular ili zapis u kojem se opisuje razmjena komunikacije između policije i zaustavljene osobe.

Obrazac o zaustavljanju bio je učinkovit u borbi protiv etničkog profiliranja, ali i u poboljšanju učinkovitosti policije i u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Izvanredno je da su se naporima na području borbe s etničkim profiliranjem u Ujedinjenom Kraljevstvu pridružili i Konzervativci. Parlamentarni zastupnici sudjelovali su u dijalogu sa stručnjakom oko tedotičnenajbolje prakse.

'Problem u plavom'

Tijekom Dijaloga o ljudskim pravima Dr. Sinan Çankaya sa Sveučilišta Vrije pokazao je da etničko profiliranje nije učinkovito. Policija bi trebala zaustavljati ljude zbog njihova ponašanja i opravdane sumnje, a ne na temelju izgleda ili predrasuda.

Njegovo istraživanje pokazalo je da ionako nedostatni policijski resursi, kada ih se koristi za etničko profiliranje, nisu usmjereni prema pronalasku počinitelja kaznenih djela - što je pogrešno trošenje novca poreznih obveznika. Etničko profiliranje - i nedostatak policijskog objašnjenja prilikom zaustavljanja - vodi poremećenom odnosu policije i etničkih manjina.

Stvarne ili navodne, realne ili zamišljene, posljedice etničkog profiliranja su ogromne. Nizozemska policija je vrlo hrabra u tome što priznaje da problem postoji. U isto vrijeme, znakovi koje odašilje društvo postali su toliko hitni da će policija morati djelovati.

Etničko profiliranje nije problem bijelaca i nisu ga uzrokovali bijeli policajci: to je problem u plavom. Intenziviraju ga mehanizmi i kultura unutar policijskih snaga. Rasizam je očit, ali i nenamjeran ili nesvjestan.

Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća policijske snage su radile na tome kako bi povećale različitost unutar vlastite organizacije, no bez rezultata. U biti, mnogi policajci turskog ili marokanskog porijekla prebrzo napuštaju policiju, razočarani.

Etničko profiliranje i radikalizacija

Paul van Musscher je tijekom Dijaloga o ljudskim pravima priznao da etničko profiliranje jest problem u Nizozemskoj i da slučajevi etničkog profiliranja, ali i osjećaji koje ono nosi, mogu doprinijeti radikalizaciji.

Poput svih drugih u društvu i policija ima predrasude. O njima bi se trebalo slobodno promišljati i razgovarati.

Van Musscher je istaknuo kako policija želi biti tu za sve i svakoga, da se ona želi boriti s rasizmom i da su voljni razmotriti sve mjere kojima se mogu boriti protiv policijske diskriminacije. Glavni alati koji bi mogli dovesti do promjene su obuka postojećih i novih policajaca te regrutiranje i selekcija etničkih manjina.

Pritom Van Musscher više ne isključuje upotrebu obrazaca o zaustavljanju, no i dalje je skeptičan prema praksi "imenovanja i sramoćenja".

Međutim, ako postoje policajci koji namjerno diskriminiraju njih se mora izbaciti iz policije. Loše šale dio su loše radne kulture; policija to priznaje i pokušava se izboriti s tim problemom i promijeniti stvari.

Političari bi trebali poduzeti akciju

Sir Simon Hughes, bivši ministar pravosuđa Ujedinjenog Kraljevstva, pokušava zamisliti kako je to kad ste zaustavljeni samo na temelju izgleda. Popis stanovništva iz 2011. pokazuje kako 13 posto britanske populacije nisu bijelci.

Hughes govori o svojim iskustvima i mjerama koje je poduzeo kao ministar i parlamentarni zastupnik izborne jedinice u Londonu. Pokazuje što političari mogu učiniti i spominje niz policijskih mjera koja su se pokazale vrlo efikasnima u Ujedinjenom Kraljevstvu, uključujući kamere na tijelu, suradnju susjedske straže i policije te, najbitnije, obrazac o zaustavljanju.

Obrazac prisiljava policajca da predoči objašnjenje. Od njega se očekuje ne samo da kaže zašto je on ili ona izdvojila neku osobu, već i da podijeli to objašnjenje. Ti obrasci pomažu u borbi protiv etničkog profiliranja i povećavaju učinkovitost policije.

Hughes ističe da etničko profiliranje nije problem samo u velikim gradovima, već fenomen kojem bi se pozornost trebala posvetiti i izvan urbanih sredina. Izvanredno je što u Ujedinjenom Kraljevstvu akciju na području borbe protiv etničkog profiliranja nisu poduzeli samo Laburisti, Zelena stranka ili Liberalni demokrati, već i Konzervativci koji su se žestoko borili protiv rasipanja novca na borbu protiv etničkog profiliranja i uvođenja obrazaca o zaustavljanju.

Obrasci o zaustavljanju su učinkoviti

Španjolski policajac David Martín-Abanades je tijekom Dijaloga o ljudskim pravima pokazao koliko su obrasci o zaustavljaju poboljšali rad policije u inozemstvu po pitanju učinkovitosti i poštenja.

Smanjilo se nesrazmjerno provjeravanje etničkih manjina. Istovremeno, smanjio se i ukupan broj provjera, dok se povećao broj kontrola koje su rezultirale uhićenjem.

"Argument birokracije" nije točan, tvrdi Martín-Abanades. Ispunjavanje obrasca o zaustavljaju traje kratko i, na kraju, čak rezultira vidljivom uštedom vremena.

Španjolski policajci su isprva bili skeptični, no to se promijenilo i sada su iznimno pozitivni. Policajac osjeća veći legitimitet prilikom uhićenja. Štoviše, obrazac o zaustavljanju daje važan uvid u motive zaustavljanja ljudi. Prisutna je i transparentnost i odgovornost.

Dijalog o ljudskim pravima

Dijalog o ljudskim pravima inicijativa je, među ostalim, Cordaida, nizozemskog ogranka International Commission of Jurists (NJCM), Study & Information Center Human Rights te Dietza i Dröge & Van Looa. Održava se dva puta godišnje i nacionalnim i međunarodnim stručnjacima daje mogućnost da se osvrnu na datu temu vezanu uz ljudska prava. Nakon toga slijedi diskusija parlamentarnih zastupnika i gostiju.

Cilj Dijaloga o ljudskim pravima jest da pitanja nizozemskih ljudskih prava postanu sastavnim dijelom oblikovanja mišljenja u nizozemskom Zastupničkom domu.